epizoda 56

praistorija igara Tijana Jovanović Petrović

U prapočetku industrije zabave, postojao je pinball, skee-ball i neke od prvih pucačkih igara, peep-show mašine za nekoliko petoparaca i mehanički duhovi koji bi pogađali vašu težinu ili čak zavirivali u vašu budućnost.

Prvi džuboksi nastaju u 19 veku, ali popularnost stiču tek posle drugog svetskog rata kada počinje da se razvija industrija video igara.

U Las Vegasu se nalazi najveći muzej flipera - takozvani Pinball hall of fame.

Kultna rok opera Tomi iz 1975. godine na velika vrata uvodi flipere u sceni kada Tomi pobeđuje Pinball wizarda koga igra Elton Džon.

U Japanu je veliku popularnost stekao Paćinko.
Moderni Paćinko je spoj flipera i video slot mašine.
Igrač je u ovoj igri pasivan.
On kontroliše brzinu velikog broja metalnih loptica koje se aktiviraju.
Ako ima sreće 3 loptice će doći do odgovarajućih rupa koje aktiviraju slot mašinu kao u poker aparatima.

Video igre prate razvoj tehnologije.

Pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka računari nisu bili samo vrlo skupi, već su koristili i tehnologiju koja nije mogla da se integriše u sistem video igara.

Prve igre koje su nastajale bile su računarske a ne video igre.

Prvi programi su pisani na EDSAC-u, prvom računaru iz 1949. godine napravljenom u Kembridžu.
Ovi računari su bili glomazni, zauzimali čitavu prostoriju, radili sa jako malim procesorima i trošili previše energije.

Prva poznata nazovi elektronska igra je bio uređaj CATHODE RAY TUBE koji su još 1948. godine patentirali Tomas Goldsmit i Estl Rej Men.
Uređaj je koristio 8 vakuumskih cevi koje su simulirale ispaljivanje projektila ka meti i ručke koje su prilagođavale putanju i brzinu projektila.

Ostale računarske igre koje se pojavljuju u tom periodu uglavnom predstavljaju imitaciju takozvanih društvenih igara.
Tu su spadale iks-oks, Nim i razne strategijske igre bazirane na šahu.

U ovom periodu se javljaju prve igrice kao grafička TIC TAC TOE igra na katodnoj cevi.
Ovo je najranija grafička kompjuterska igra. Naučnik Aleksandar Daglas je postavio svoju doktorsku tezu o interakciji čoveka i računara i ilustrovao je ovom igrom.
“Tic Tac Toe” se danas može igrati preko EDSAC simulatora koji uključuje i kopiju originalne igre.

Prva prava elektronska igra bio osciloskop nuklearnog fizičara Vilijama Higinbotoma iz 1958. godine pod imenom TENNIS FOR TWO.

Ideja je bila da se napravi mali analogni računar sa kojim bi igrač bio u interakciji, a koji bi prikazivao trajektoriju lopte u pokretu na osiloskopu.
1951.godine mladi inžinjer Ralf Baer je radio u tv kompaniji Loral za koju je dizajnirao tada najbolji televizor na svetu.

Koncept video igara je stvoren , ali će biti patentiran tek 1966. godine kada Baer pravi sedam različitih igrica koje su se mogle igrati na televizoru.

Prva među njima je bila Chase game - igra u kojoj se dva kvadrata jure.
Magnavox Odissey, iz 1972. godine smatra se za treću video igru na svetu. Imala je vrlo skromnu grafiku, radila je na baterije i nije imala zvuk.

Na MIT – ju, početkom šezdesetih, Stiv Rasel je izmislio Spacewar! Prvu pravu interaktivnu igru.
Iako je izgledala kao današnje igrice - nije koristila video display.
Spacewar! Je imala dva igrača.
Svaki je komandovao svemirskim brodom koji međusobno pokušavaju da se unište.
Igra je korišćena u demonstracijama potencijalnim kupcima kao pokazatelj mogućnosti novih računara.
Dva svemirska broda Klin i Igla - koji su nazive dobili po svom izgledu - kretali su se kroz vrlo oskudnu grafiku.
Rasel nije zaštitio patent jer niko nije znao da će ova igrica koja je zapravo bila veličine 3 oveća frižidera i koštala tada neverovatnih 120 000 $ postati najviše kopirana igrica u istoriji.

Nolan Bušnel, jedan od osnivača komapnije Atari, bio je i jedan od najvećih fanova ove igrice, a kada je napravio konzolnu verziju Spacewar! – a, i zbog toga dobio status Zevsa Video Igara među posvećenima.

Prvi veliki uspeh komapnije Atari je bio Pong.
Zasnovan je na stonom tenisu, i pripada prvoj generaciji video igara od 1972. do 1977. godine.
Iako nije prva video igra - prva je stekla široku popularnost u arkadnim i kućnim verzijama i označila početni bum ove industrije.

2006. godine, u Štutgartu je održana izložba Pong Mythos posvećena ovoj video igri.
Tu su razne varijante ove igre kao što su - Mind pong, King pong i Bicycle pong...

U periodu od 1974. do 1975. pojavilo se 57 igara.
Veći deo njih su bili klonovi Pong igrice.

Tank je prva igrica koja koristi ROM, odnosno čip sa read-only memorijom za čuvanje grafičkih podataka.
Rom čipovi su omogućili da likovi u igricama imaju realističnije detalje za razliku od jednostavnih blokova kao u pongu.

Gunfight je prva japanska igrica koja je licencirana za američko tržište i koja koristi mikroprocesor, a Football iz 1978. godine je prva igrica koja uključuje sport kao temu.

Ovde se pojavljuje i skroling tehnologija koja se koristi za bolje kontrolisanje teksta ili nekog objekta van vidne površine pomoću džojstik komandi.

Prve igrice su Super bug i Moon patrol.

Space invaders je bila prva blokbaster video igra koju je dizajnirao japanski programer.

Lunar Lender i Asteroids iz 1979. godine su koristile Njutnove zakone da ilustruju igru u vektorima.
Vektorska grafička tehnologija je prvo bila napravljena za Apolov svemirski program u pokusaju da stvori simulaciju sletanja na mesec.
Dizajnirao je Hauard Delman.

Jedna od kasnijih igara - Battlezone koja je koristila 3d vektorksu mrežu, toliko je impresirala vojsku da su naručili Atariju da je modifikuje kao simulator za tenkovske vežbe.

Pakmen iz 1980. je prva pop ikona nastala iz video igara.
Na japanskom jeziku – “paku paku” znači brzo gricnuti nešto.
Tvorac igre je japanska kompanija Namco.
Danas se Pakmen smatra klasikom medijuma i skoro sinonimom video igara.
Igra ubrzo postaje sociološki fenomen koji je inspirisao brojne animirane tv serije i čak se našla na američkoj top 40 listi pop pesama.
Igrač se kreće kroz grafički predstavljeno kukuruzno polje i usput jede tačkice.
Kada su sve tačkice pojedene, Pakmen prelazi na novi nivo.
Četiri duha- Blinki, Pinki, Linki i Klajd, jure Pakmena kroz kukuruzno polje.
Ako ga dodirnu, Pakmen gubi jedan zivot.
U Americi, 1982. pojavljuje se i Gospođica Pakmen sa crvenom mašnom i ružem za usne.

Godinu dana ranije se pojavljuje Centipede, što je prva igrica koja je privukla ženske igrače.
Sastoji se od ubijanja insekata, a cilj je ubiti najveću gusenicu.
Možete je igrati online na ueb adresi
games.atari.com/arcade.php?game=centipede

Još jedan veliki hit iz osamdesetih je bila igrica Super Mario Bros, koju je objavio Nintendo 1985. godine.
Heroj igrice je italijan, vodoinstalater Mario koji ima zadatak da spasi Princezu Otrovnu gljivu iz Kraljevstva Pečurki od zlog Kralja.
Mariov glavni pomagač je njegov brat Luiđi.
Ova igrica označava početak razvoja scenarija, što će kasnije postati jedna od dominantnih stavki u kasnijim video igrama.
Super Mario Bros je najprodavanija video igra svih vremena i najzaslužnija je za početni razvoj Nintenda.
1993.godine se pojavljuje prvi film rađen po igrici Super Mario Bros sa Denisom Hoperom u ulozi Zlog Kralja.
The Super Mario Bros. Super Show! Je prva tv animirana serija bazirana na ovoj igri i emitovana je prvi put 1989. godine.

Početkom osamdesetih pojavljuju se i prvi jeftini PC-jevi koji su mogli da se povežu sa tv prijemnikom.
Doneli su i neke značajne novine – kao što je zvuk, grafiku u boji, komplikovanije igre, a na njima se dodatno moglo pisati i računati.

Došlo je vreme u kojem su korisnici sve hrabrije počeli, ne samo da igraju video igre, već i da se igraju njima.

 

ipdb.org
en.wikipedia.org/wiki/Pachinko
en.wikipedia.org/wiki/EDSAC
en.wikipedia.org/wiki/Cathode_ray_tube
en.wikipedia.org/wiki/OXO
en.wikipedia.org/wiki/Tennis_for_two
en.wikipedia.org/wiki/Ralph_Baer
en.wikipedia.org/wiki/Magnavox_Odyssey
en.wikipedia.org/wiki/Spacewar%21
en.wikipedia.org/wiki/Nolan_Bushnell
en.wikipedia.org/wiki/Pong
pong-story.com
en.wikipedia.org/wiki/Tank_%28arcade_game%29
en.wikipedia.org/wiki/History_of_video_games
en.wikipedia.org/wiki/Scrolling
en.wikipedia.org/wiki/Lunar_Lander
en.wikipedia.org/wiki/Pacman
en.wikipedia.org/wiki/Centipede_(video_game)
en.wikipedia.org/wiki/Super_Mario_Bros.
mario.nintendo.com
en.wikipedia.org/wiki/Personal_computer
thedoteaters.com

Pošalji novi komentar

CAPTCHA
Provera da li ste čovek:

Pošalji novi komentar

CAPTCHA
Provera da li ste čovek: